Slika: www.novini.bg
Kula se nalazi 32 km jugozapadno od Vidina i na 13 km od granice sa Srbijom, i to je treći po veličini grad u ovoj oblasti nakon Vidina i Belogradčika. Grad duguje svoje ime antičkoj kuli, koja se nalazi u njegovom centru.
Tokom 70-tih godina XIX veka, mađarski etnograf i arheolog Feliks Kanic po prvi put spominje mesto nalaženja tvrđave Kastra Martis. Nakon mnogo godina, savremena nauka potvrđuje njegovu hipotezu.
Nakon osvajanja teritorija između Stare planine i Dunava tokom I veka i njihovog priključivanja provinciji Meziji, Rimljani počinju sa gradnjom Dunavskog limesa (granica rimske imperija duž reke Dunav sa odgovarajućim fortifikacionim sistemom, koji čini spoljašnji odbrambeni štit). Glavni centar u oblasti bio je grad Raciaria (na latinskom Colonia Ulpia Ratiaria) udaljen 2 km od današnjeg sela Arčar. U to vreme u Bononiji (Vidin) nalazila se mala vojna divizija.
Pretpostavlja se da je tvrđavu Kastra Martis sagradio imperator Dioklecijan krajem III i početkom IV veka, a njena namena je bila da štiti put od Bononije do Singidunuma (Beograd). Tokom 377. kroz tvrđavu su prošli odredi imperatora Gracijana na putu za Trakiju, a tokom 408. tvrđavu je na kratko osvojio hunski poglavica Uldin. Tokom V veka utvrđenje je obnovio imperator Justinijan I (527.-565.), ali dvadesetak godina kasnije ponovo je uništena, što je posledica avarske invazije. Vekovima kasnije, tvrđavu koriste Bugari u odbrani Vidinskog carstva.
Kastra Martis nalazi se na strmoj južnoj padini klisure na reci Vojniškoj, u centru grada Kula. Arheološka proučavanja navode da je tvrđava izgrađena iz dva dela – kaštela i kvadriburga (kvadratno utvrđenje razmera 40×40 metara i četiri kule prečnika 12,5 m). Južno od kvadriburga nalazio se vojnički kamp. Verovatno za vreme Konstantina Velikog (306.-337.) i njegovih naslednika on je bio ograđen debelim stenama od 4 metra.
Zidovi kvadriburga sačuvani su u visini oko 2 metra iznad nivoa poda, a jugoistočna kula sačuvana je u impozantnoj visini od 16,30 m. U utvrđenje je moglo da se siđe samo sa južne strane, gde se nalazi kapija. Verovatno je krajem IV veka sigurnost kapije bila pojačana izgradnjom još jednog uzanog zida na rastojanjo 3.30 metara od prvog.
Korz kapiju se ulazi u otvoreno dvorište sa otvorenim stepeništem, koje vodi do borbene platforme na zidovima utvrđenja. Oni su dostizali visinu od 10 metara i završavali su se uzanim puškarnicama. Isto stepenište vodilo je i do drugog sprata. Centralna zgrada utvrđenja izgrađena je prema severnom zidu. U sredini se nalazi unutrašnje dvorište sa bunarom. Oko dvorišta nalaze se dvospratne prostorije, koje su verovatno pripadale komandantu Kastra Martisa. Prostrana prostorija severno od dvorišta imala je posebne funkcije. Pretpostavlja se da su se tamo čuvale vojne zastave i da se tamo okupljao komandni sastav.
Kastel ima oblik nepravilnog četvorougaonika, koji je zaštićen sa 7 mnogougaonih kula i zauzima 15,5 dekara. Izgradnja kastela bila je usklađena sa karakteristikom terena i već postojećim kvadriburgom. Severozapadno od tvrđave otkriveni su temelji rimskog kupatila.